Francuska: geopolitičke ambicije, prazna državna blagajna
Koliko su današnji gospodarski problemi Francuske povezani s njezinim geopolitičkim izborima? Iako je Francuska uvjerljivo prva poljoprivredna sila Europske unije, a vrijednost njezine poljoprivredne proizvodnje 2025. iznosila je oko 93,8 milijardi eura, upravo je ondje rast cijena poljoprivrednih proizvoda posebno zamjetan.¹ Što nudi vlada? Malošto.
Rekordna zaduženost i sve veći troškovi servisiranja prekomjernoga javnog duga ograničavaju joj manevarski prostor: kamatni trošak države ove će godine dosegnuti oko 65 milijardi eura, više od proračunskih izdvajanja za obrazovanje ili obranu ako se uspoređuju pojedine proračunske misije, bez mirovina državnih službenika. Istodobno je prognoza gospodarskog rasta za 2026. snižena na 0,4 posto, dok Banque de France očekuje da će nezaposlenost do kraja godine dosegnuti 8,4 posto.²
Francuski se predsjednik svejedno i dalje rado postavlja na čelo Koalicije voljnih u sukobu u kojem NATO vodi rat protiv Rusije pod pretekstom obrane Ukrajine, a Rusija protiv NATO-a pod pretekstom obrane ukrajinskih rusofona.
Macron istodobno tvrdi da nema veze sa sukobima na Bliskom istoku i protiv Irana, iako je francuska vojska aktivno uključena u obranu američkih saveznika, od istočnog Sredozemlja do Perzijskog zaljeva – pod uvjetom da su žrtve Hamasovih napada ili Hezbolahove i iranske odmazde.
Uvjerava da nema veze ni s ukrajinskim napadima na ruske rafinerije, zbog kojih je došlo do nestašice dizela. A samo izravna francuska vojna potpora Ukrajini od 2022. iznosi oko 6,5 milijardi eura – upravo onoliko koliko, nakon brojnih bezuspješnih pokušaja, sada ponovno namjerava izvući iz džepova umirovljenika i bolesnika.³
Jer državna je blagajna beznadno prazna u zemlji u kojoj je siromaštvo 2024. dosegnulo povijesni maksimum: 9,8 milijuna ljudi, odnosno 15,4 posto stanovništva, živjelo je ispod praga siromaštva, najviše od početka mjerenja 1996. godine.⁴
Njemačka: kako je industrijski motor Europe ostao bez goriva
A kako se isti geopolitički izbori odražavaju na Njemačku i cjelokupnu europsku industriju? U famoznom francusko-njemačkom „motoru Europe” Njemačka je neupitni industrijski predvodnik: ostvaruje oko 26 posto vrijednosti prodane industrijske proizvodnje Europske unije, dakle više od četvrtine ukupne vrijednosti.
Međutim, prva europska industrijska sila 2022., kada je građanski rat u Ukrajini prerastao u međudržavni sukob, odlučila je odrezati granu na kojoj je počivala njezina industrija: odrekla se jeftinih ruskih energenata u korist skupljih alternativa, uključujući američki LNG.
Potom su rat na Bliskom istoku, zatvaranje Hormuškog tjesnaca i prolaza Bab el-Mandeb te ukrajinski napadi na ruske rafinerije i kriza dizelskog goriva dodatno poskupjeli naftu, plin i transport.
Njemačka se industrija sada suočava s višim energetskim troškovima od svojih glavnih konkurenata, a energetski intenzivne industrijske grane gube utrku. Njihova je proizvodnja između veljače 2022. i ožujka 2026. pala za 15,2 posto, dok je ukupna industrijska proizvodnja pala za 9,5 posto. Proizvodnja kemijske industrije smanjena je za 18,1 posto, a industrije papira za 18,5 posto.⁵
Više od 17,5 milijuna Nijemaca, odnosno više od petine stanovništva, izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.⁶
Europa gubi industriju, Amerika prodaje energiju
Posljedično, udio europske industrije u svjetskoj industrijskoj dodanoj vrijednosti pao je s 20,8 posto 2000. na 14,3 posto 2024. godine. Oko polovice europskih kapaciteta primarne proizvodnje aluminija bilo je izvan pogona nakon energetskog šoka, dok kemijska industrija radi znatno ispod povijesnog prosjeka.
Europa istodobno gubi tehnološku i proizvodnu utrku s Kinom te postaje sve ovisnija o uvozu ključnih sirovina, komponenti i tehnologija.
Istodobno su Sjedinjene Države postale najveći svjetski izvoznik LNG-a: ono što povećava troškove europske industrije američkim proizvođačima povećava izvozne prihode.⁷
Kao i Macron, Merz tvrdi da za tu katastrofu nije kriv.
Krivi su Putin i Trump.
Ratovi nisu cilj, nego sredstvo preraspodjele moći
Sasvim je razvidno da su se europske elite uvukle u veliku geopolitičku partiju u kojoj ratovi nisu cilj sami po sebi, nego sredstvo preoblikovanja odnosa moći na prostorima na kojima se vode.
Ulog nisu samo teritorij i sigurnost, nego energija, industrija, novac i pitanje tko će nakon rata postavljati pravila novoga regionalnog poretka.
U tom su smislu europske elite rat u Ukrajini pretvorile u pitanje vlastitoga geopolitičkog kredibiliteta. Njegov nastavak postao je politički korisniji od priznanja njegove cijene.
Ključno pitanje više nije tko će dobiti rat, nego tko će preživjeti mir – i zašto se elite mira toliko boje.
Zašto se europske elite boje mira?
Nekadašnje velike sile – Velika Britanija, Francuska i Njemačka – Ukrajinu jednostavno ne smiju izgubiti.
Povratak proruske vlasti otvorio bi za njih pogubnu mogućnost: ujedinjenje dviju ratom kaljenih vojski – ruske i ukrajinske – kojima bi europske vojske teško mogle parirati.
Ako su Njemačka i Japan postali najvjerniji saveznici SAD-a tek nakon što su ih američke bombe porazile, a Churchill gotovo uspio pokrenuti Treći svjetski rat prije završetka Drugoga – i to protiv svojega saveznika Rusije – ni takav geopolitički obrat nije nezamisliv.⁸
Bilješke
- Institut national de la statistique et des études économiques (INSEE), “Production et valeur ajoutée de l’agriculture,” July 28, 2026.
- Banque de France, “Projections macroéconomiques intermédiaires – Septembre 2026,” September 15, 2026.
- Sénat, Financement des déploiements opérationnels des forces armées françaises à l’étranger, 2026. Senatsko izvješće navodi da je od 2022. vrijednost francuske potpore Ukrajini procijenjena na oko 6,5 milijardi eura; iznos obuhvaća različite vrste potpore i različita vremenska razdoblja.
- INSEE, “Niveau de vie et pauvreté en 2024,” Insee Première, no. 2117, July 9, 2026.
- Statistisches Bundesamt (Destatis), “Energieintensive Industriezweige mit Produktionsrückgang um 15,2 % von Februar 2022 bis März 2026,” May 15, 2026.
- Statistisches Bundesamt (Destatis), “Deutschland in der Europäischen Union: Kennzahlen 2026,” 2026.
- U.S. Energy Information Administration, “Global liquefied natural gas trade volumes reached record high in 2025,” July 14, 2026.
- Sanja Vujačić, “Churchill i Treći svjetski rat: plan Unthinkable koji tek danas prijeti realizacijom (2. dio),” Grayscale Geopolitics, June 16, 2025.
